Zašto je burnout postao svakodnevica i kako TikTok pomaže u razumijevanju mentalnog zdravlja razgovaramo s Karlom Krznarićem, HR Managerom u Crew Media.
U ubrzanom digitalnom okruženju granice između posla i privatnog života sve su tanje, a osjećaj stalne dostupnosti postaje nova svakodnevica. Upravo zato tema burnouta, odnosno profesionalnog izgaranja, posljednjih godina sve češće dolazi u fokus, kako među zaposlenicima, tako i među poslodavcima.
O tome zašto se burnout danas javlja sve češće, kako ga prepoznati i koje navike mogu pomoći u njegovoj prevenciji razgovarali smo s Karlom Krznarićem, stručnjakom za ljudske resurse u TikTok-first agenciji Crew Media, koji iz perspektive rada s timovima svakodnevno prati dinamiku radnog okruženja i izazove s kojima se zaposlenici susreću. Karlo je objasnio zašto je ravnoteža između posla i privatnog života važna, kako u Crewu pokušavaju graditi zdravo radno okruženje te kakvu ulogu u razumijevanju mentalnog zdravlja danas imaju društvene mreže poput TikToka.
Više od sata na zidu: Work-life balance kao mentalna higijena
Često mislimo da je ravnoteža između posla i privatnog života samo pitanje onoga što piše na satu. Međutim, u digitalno povezanom svijetu, radno vrijeme nikada zapravo ne prestaje ako ga ne zaustavimo u svojoj glavi. Pametni telefoni izbrisali su jasne linije između privatnog i poslovnog, stvarajući pritisak da budemo uključeni u svakom trenutku.
,,Potrebno je razgraničiti mentalni prostor te naći metode kako ne razmišljati o poslu nakon radnog vremena. Stvar pomalo komplicira ta naša ‘hiperdostupnost’ kroz smartphone. Zato je bitno izgraditi sustave i dogovore kako ne dobivati nikakve informacije vezane za posao nakon radnog vremena”, objašnjava Krznarić.
Osim tehnološkog pritiska, važno je osvijestiti da burnout ne dolazi isključivo iz “work” dijela jednadžbe. Životni događaji, obiteljski odnosi i zdravstvene promjene crpe istu energiju koju koristimo i za radne zadatke.
,,Ono što se često previdi je da nije samo ‘work’ taj koji može izazvati burnout, već također i ovaj ‘life’ dio; obiteljske obveze, zdravstvene tegobe i razni drugi veliki događaji u životu također od nas zahtijevaju energiju. Ako istovremeno imamo vrlo dinamičan period i privatno i poslovno, može vrlo lako doći do burnouta”, ističe Krznarić.
Kultura slušanja: Kako Crew Media aktivno prevenira stres
U modernim organizacijama, prevencija burnouta postala je dio svakodnevne operativne kulture, a ne samo povremeni seminar. Ključno je stvoriti okruženje u kojem se o opterećenju razgovara otvoreno, bez straha od osude. U agencijama poput Crewa, redoviti razgovori o razini stresa dio su mjesečnih izvještaja koji dolaze do najviših razina upravljanja:
,,Glavna stvar je da uvijek nastojimo osluškivati naše članove. Na redovnim razgovorima s voditeljima i HR-om razgovaramo o raznim stvarima, ali i o tome koliko je osoba opterećena poslom. Ponekad možemo dati savjet, ali moramo ih i saslušati.”
Ipak, bez obzira na podršku sustava, unutarnja percepcija i navike pojedinca ostaju zadnja linija obrane. Aktivno bavljenje vlastitom psihom više nije hobi, već nužnost za preživljavanje u digitalnoj džungli.
TikTok kao digitalna enciklopedija mentalnog zdravlja
Iako se društvene mreže često krive za porast stresa, one su u 2026. postale i nepresušan izvor korisnih informacija. TikTok je postao platforma na kojoj se kompleksne psihološke teme približavaju široj publici. Ipak, Krznarić upozorava na važnost umjerenosti i važnost “dosade” za procesiranje proživljenog:
@tatahrast Burnout je ozbiljan problem današnjice, i nažalost ne rješava se jednim godišnjim, motivacijskim citatom ili vikend detoxom. Rješava se usporavanjem, iskrenim preispitivanjem samih sebe, promjenom navika i postavljanjem granica. #farma #mentalhealth #mentalnozdravlje #fyp
♬ original sound – tatahrast
,,Upravo ono što volim kod content platformi je što na njima ima mnoštvo edukativnih sadržaja, pogotovo na temu psihologije. Međutim, pretjerano konzumiranje virtualnih sadržaja također može pridonijeti stvaranju burnouta. U ruci držimo nevjerojatno snažan alat kojim u bilo kojem trenutku možemo izbjeći dosadu, ali time si ne činimo uslugu.”
Bijeg od dosade jedan je od glavnih generatora kroničnog umora. Dosada je period u kojem naš mozak “posprema” proživljene događaje, a njezino stalno potiskivanje novim informacijama dovodi do mentalnog zagušenja.
@themimibellu How to avoid burn out…I’ve been there ! #careertalk
♬ son original – Themimibellu
Povratak “dosadnim”, ali zdravim navikama
Kako bismo zaštitili vlastite granice, moramo se vratiti tehnikama koje zahtijevaju usporavanje. Dvije metode koje Krznarić ističe kao najučinkovitije su vođenje dnevnika (journaling) i vježbanje prisutnosti (mindfulness).
@livebrave2 tips to avoiding burnout with journaling 💌🫶🏻🪩🤍 #journaling #journaltok #journalforbeginners #journalidea #journalideas #journalinspo #journalinspiration
♬ original sound – CHEY
,,Pisanje dnevnika usporava misli i pomaže nam osvijestiti što osjećamo prema aktualnim temama. Mindfulness vježbe nas fiksiraju u sadašnjost, što je najčešće najveći izvor stresa. Njima vježbamo ‘prisutnost’, a to je zapravo ništa drugo nego koncentracija na ono što u tom trenutku radimo.”
Burnout je rezultat gubitka granica
Burnout nije samo problem prekovremenog rada, već rezultat gubitka granica u svijetu koji nas želi stalno prisutnima. Jasno je da rješenje leži u kombinaciji podržavajuće radne okoline i osobne higijene uma. Ponekad je najrevolucionarnija stvar koju možemo učiniti za svoje zdravlje – jednostavno odložiti telefon i dopustiti si trenutak “zdrave dosade”.
“Ako žrtvujemo malo zabave i bavimo se i dosadnim stvarima, ojačat ćemo svoju psihu. To će nam omogućiti da imamo kvalitetniji život i u konačnici i puno više uživamo u zabavnim stvarima”, ističe Krznarić za kraj.
PIŠE: NIKA BAIĆ
